Pet razloga zašto će Ukrajina nastaviti borbu čak i ako se Trump povuče

Plan je u međuvremenu izmijenjen, uz ukrajinski i europski doprinos, kako bi bio manje otvoreno proruski, ali prijetnja i dalje visi nad Kijevom.

To otvara dva pitanja, ima li Europa kapacitet da bez zastoja zamijeni američko oružje i može li Ukrajina nastaviti borbu bez američkih zaliha. Kratki odgovori - ne i da.

Postoji još pitanja i dužih odgovora, a analizirao ih je Politico.

Sva ta ključna pitanja proizlaze iz Trumpovog ultimatuma i svako ima određeno značenje za ukrajinske ratne napore.

Može li Europa zamijeniti SAD?

Ne, ne u skorije vrijeme i ne u razmjerima koji Ukrajini trebaju.

Christian Mölling, viši savjetnik Europskog političkog centra, kaže da Europa može podupirati Ukrajinu bez SAD-a, ali samo "uz više rizika". Sve što bi Washington prestao isporučivati moralo bi se "nadoknaditi gubicima ili promjenom načina na koji Ukrajina vodi rat". A i tada bi dosezanje sadašnje razine potpore bilo “gotovo nemoguće”.

Europa Ukrajini isporučuje streljivo, tenkove, borbene avione i mnogo više, ali američko oružje i dalje je ključno.

Najkritičniji jaz su proturaketna i protuzračna obrana. Velik dio ukrajinske sposobnosti da zaustavi ruske balističke projektile počiva na američkim Patriot sustavima i projektilima PAC-3, koje proizvode samo Sjedinjene Države.

"Volio bih reći da možemo bez Sjedinjenih Država... ali samo neko vrijeme", rekao je Mykola Bielieskov, istraživač Nacionalnog instituta za strateške studije Ukrajine.

"Samo SAD može proizvoditi PAC-3 MSE presretače."

Američki State Department ovog je mjeseca odobrio prodaju Patriot presretača Ukrajini u vrijednosti od 105 milijuna dolara.

Europa Ukrajini isporučuje francusko-talijanski sustav SAMP/T, koji ima slične sposobnosti kao Patriot, a iduće godine stiže i nadograđeni SAMP/NG. No s obzirom da Kremlj gotovo svakodnevno napada ukrajinske gradove, Kijevu treba svaki sustav koji može dobiti.

Koliko je važno obavještajno dijeljenje?

Mölling ističe da se rano otkrivanje nadolazećih raketa uvelike oslanja na gustu američku satelitsku i senzorsku mrežu koju Europa jednostavno nema. Europske sposobnosti mogu pomoći s dijelovima, ali nikada neće biti jednako dobre.

Trump je u ožujku nakratko obustavio dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom u pokušaju da natjera Kijev na pregovore.

Ukrajina ipak ima pristup špijunskim satelitima zahvaljujući finskoj svemirskoj tvrtki ICEYE, a Europa ima svoje vlastite obavještajne kapacitete - samo ne na američkoj razini.

Bez američke pomoći, i otkrivanje ruskih napada i priprema za protuudare - poput gađanja ruskih obrambenih baterija i rafinerija - bili bi otežani.

"Bez američke pomoći, naša sposobnost izvođenja dalekometnih napada na Rusiju bila bi kritično smanjena. Bilo bi jako teško. Ali mogu ponosno reći da smo daleko dogurali i da tu sposobnost nećemo izgubiti", rekao je ukrajinski vojnik iz Snaga bespilotnih sustava, poznat samo po pozivnom znaku Linch.

Ako SAD prestane dijeliti obavještajne podatke, to bi "dovelo do većeg broja poginulih Ukrajinaca", upozorava Maksym Skrypchenko iz Transatlantic Dialogue Centra u Kijevu.

Europa bi s vremenom mogla izgraditi više satelita i izviđačkih aviona. No za to bi trebale godine, čak i da se ispune samo vlastite obrambene ambicije država članica, a kamoli da se pomogne Ukrajini.

Ne troši li Europa već više od SAD-a?

Europa sada doista nadmašuje Sjedinjene Države u ukupnoj potrošnji na Ukrajinu, ali to ne znači da je preuzela vodstvo.

Podaci Kiel instituta pokazuju da su od 2022. do 2024. SAD i Europa isporučivali otprilike isti prosječni mjesečni iznos vojne pomoći. No kada je Trump preuzeo dužnost, to se dramatično promijenilo - američka mjesečna vojna pomoć pala je gotovo na nulu, dok su europske vlade u prvoj polovici godine naglo skočile na gotovo četiri milijarde eura mjesečno.

Umjesto da daje oružje, SAD ga sada prodaje - i to tako da saveznici plaćaju, kroz tzv. Prioritized Ukraine Requirements List (PURL).

PURL je popis dogovoren s NATO-om prema kojem europske vlade izravno uplaćuju novac američkim obrambenim tvrtkama za oružje koje Ukrajina ne može nabaviti drugdje. To omogućuje da ključni američki sustavi nastave stizati u Ukrajinu - i pruža politički model kojim se transakcijski nastrojeni Trump pokušava spriječiti da potpuno napusti Kijev.

"Amerikanci Ukrajini prodaju ono što je nemoguće zamijeniti", rekao je Skrypchenko, dodajući da američka industrija treba europsko tržište i želi nastaviti prodavati Patriote i druge jedinstvene sustave.

Ali to Europi ne daje kontrolu. Mölling upozorava da je dublji problem taj što Washington više ne tretira sigurnosne dogovore kao pouzdane ugovore. SAD se, kaže, sve više ponaša kao partner koji slobodno prepisuje uvjete kad god mu se politički raspoloženje promijeni, ostavljajući Europljane ranjivima.

Hoće li SAD prestati prodavati oružje Ukrajini?

Skrypchenko tvrdi da komercijalna logika radi protiv potpunog prekida - PURL ima 3,5 milijarde dolara obećanih sredstava i to je puno novca da bi ga se američke tvrtke odrekle.

"Ne mislim da će SAD prestati prodavati nam oružje po europskoj cijeni", kaže.

No Mölling upozorava da politička vlast uvijek nadjačava komercijalne poticaje.

"Američka vlada može zaustaviti izvoz jednom odlukom", kaže, podsjećajući na razdoblja u kojima je Trumpova administracija već zaustavila isporuke ili obavještajne podatke. Washington također može, ako želi, blokirati reeksport, zamrznuti isporuke ili usporiti proizvodnju preko noći kako bi izvršio pritisak na Kijev ili Europu.

To je već rašireno raspoloženje u Washingtonu.

"Predsjednik Trump zaustavio je financiranje ovog rata, ali SAD i dalje šalje ili prodaje velike količine oružja NATO-u. To ne možemo raditi zauvijek", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Može li Ukrajina nastaviti ratovati bez SAD-a?

Ukrajina može nastaviti borbu, ali rat bi ušao u mnogo ranjiviju i nepredvidljiviju fazu.

Rusija svakog tjedna gubi tisuće vojnika u svom sporom ofenzivnom napredovanju, a ukrajinska vojska uspijeva nanositi ogromne gubitke zahvaljujući dronovima i većim količinama topničke municije.

Ukrajina sada ima jednu od najvećih obrambenih industrija u Europi, proizvodi vlastite dronove, rakete srednjeg i dugog dometa, topničke sustave i streljivo. Predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je izjavio da zemlja sada proizvodi oko 60 posto onoga što joj treba na bojištu.

"U tri godine pretvorili smo mali sektor u dinamičnu industriju koja je postala temelj naše obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica ministra obrane Hanna Gvozdiar.

No onih preostalih 40 posto ne dolazi sve iz SAD-a, ali dovoljno toga dolazi da bi izostanak američke podrške ozbiljno pogodio ukrajinsku sposobnost ratovanja.

Iako Ukrajina proizvodi jeftine sustave za borbu protiv dronova, i dalje nema mogućnost presretanja balističkih projektila. A za održavanje tempa potrebno je da partneri nastave financirati domaću obrambenu industriju.

"Podrška partnera ključna je da industrija održi zamah i proširi kapacitete", kaže Gvozdiar.

Mölling također upozorava da bi gubitak američke podrške natjerao Ukrajinu da improvizira, što košta živote. Ukrajina bi mogla nastaviti, kaže, ali samo uz prihvaćanje većeg rizika i prilagodbu taktika, koje bi imale višu cijenu.

Ipak, ukrajinska otpornost nije upitna. Skrypchenko ističe da je Ukrajina ostala u borbi čak i tijekom teških nestašica proturaketnih sustava, streljiva i drugog oružja, unatoč stalnim ruskim raketnim, bombnim i dronskim napadima.

Ukrajina nije kapitulirala niti pala, kaže, što pokazuje da bi nastavila pružati otpor čak i ako se Trump povuče.

PROČITAJTE JOŠ